Ol neon lait i kam long tok Inglis "neon light." Dispela tok "neon" em i wanpela tanim bilong "neon," na em i kamap olsem wanpela standet tok.
Wok bilong kamapim ol neon lait i go bek long wok painimaut bilong wanpela 'physicist' na 'chemist' bilong Briten, Michael Faraday, long sait bilong 'gas discharge'. Taim wanpela lektrik karent i go insait long wanpela ges we i gat liklik namba bilong ol 'positive' na 'negative' 'ions', em i save kisim strong long ol 'ultraviolet rays', 'cosmic rays', na liklik hap bilong ol 'radioactive substances'. Aninit long wanpela bikpela voltej, karent i save muv na bam wantaim ol 'neutral gas molecules', na dispela i mekim ol 'neutral molecules' i kamap 'ionize', na dispela i mekim namba bilong ol 'ions' i kamap planti. Pasin bilong karent i go insait long ges i save kamap wantaim wanpela 'glow discharge phenomenon', ol i kolim tu olsem 'luminescence'. Kala bilong lait i save senis bihainim ges. Tiori bilong Faraday na ol wok painimaut bilong em i putim strongpela as bilong kamapim 'neon light' teknoloji.





